Lagona Fegasoloaʻi i le Manava Ae Leʻi Maʻi

Feeling Movement Stomach Not Pregnant







Taumafai La Matou Mea Faigaluega Mo Le Aveeseina O Faafitauli

Faagaioiga i le manava le maitaga ?. lagona gaioiga i lalo manava e le maʻito . E foliga mai o latou na faʻailoga masani , Peitai, i le tulaga ou te fautua atu ia te oe faia se maʻitaga tofotofoga 15 aso ina ua maeʻa le lua sootaga ma lau paʻaga.

O na tamaʻi gaioiga o loʻo ia te oe i le manava e tatau ona ovulation , e mafai ona latou lagona e pei o tamaʻi osooso, faʻapapa, maʻi pe paʻi. Ole aʻafiaga na o lou gasegase o loʻo faʻagasolo.

E leai se mea e te popole ai i le taimi nei, pe a fai au manaʻoga e tiga tele le tiga.

Ma e saʻo a oe, e le mafai ona avea ma maʻitaga ona o oe tau le ovulate ma e le mafai ona i ai faʻailoga i totonu o le 1 pe 2 aso talu ona le puipuia puipuia vavalalata ma faʻapea o le ovum na faʻapalaina, e vave lava, i laʻititi ifo faʻailoga o le Maitaga e ave i le tasi le masina ina ua maeʻa ona faʻatupuina le fuamoa.

Pseudociesis (maitaga phantom): uiga ma faʻamaoniga

O le DSM V (2013) nofoaga pseudocyesis i totonu somatic faʻailoga faʻaletonu ma fesoʻotaʻi faʻaletonu. Faʻapitoa, totonu o isi somatic faʻailoga maʻi ma faʻafitauli fesoʻotaʻi.

Ua faauigaina o le a talitonuga sese o le maitaga e fesoʻotaʻi ma faʻailoga ma faʻailoga o le maʻitaga (DSM V, 2013, i. 327).

Ua taʻua foi o le maitaga-maitaga, maʻitaga o le tino, maʻitaga maʻitaga, ma le maitaga sese, e ui lava o nisi o nei e le toe faʻaaogaina ( Azizi & Elyasi, 2017 ).

O le a le mea e mafua ai gaioiga i lou manava?

Faʻaalia faailoga

Faʻatasi ai ma faʻailoga o le tino e masani ona lipotia i tulaga o pseudocyesis o: le faʻasolosolo masina, faʻaletonu manava, manatu faʻapitoa o le fetus minoi, susu susu, fatafata suiga, faapogisaina o le aura, mamafa mauaina, galactorrhea, puaʻi ma niniva, suiga i uterus ma cervix ma e oʻo lava i tiga o tagata faigaluega (Azizi & Elyasi, 2017; Campos, 2016).

Faʻatele

O le tele o faʻamaumauga na lipotia mai e se iloiloga o fafine feolofoaʻi ma perimenopausal i le va o le 20 ma le 44 tausaga le matutua. 80% na faaipoipo. E seasea ona maitauina i tamaʻitaʻi, tamaititi, talavou, poʻo tamaiti pe a maeʻa le faʻaipoipoga (Azizi & Elyasi, 2017).

Etiology

O lona etiology e le o iloa, e ui lava e manatu o neuroendocrine, physiological, mafaufau, agafesootai, sosaiete-aganuu itu e ono aʻafia (Azizi & Elyasi, 2017).

Vaega ole tino

O tuʻutuʻuga ia e fesoʻotaʻi ma le pseudocyesis (Azizi & Elyasi, 2017):

  1. O ni ituaiga o faiʻai faiʻai poʻo neuroendocrine pathologies.
  2. Faapau pepe faifaipea
  3. Faʻamataʻu ile Menopause
  4. Taotoga faʻamamaina
  5. Uʻamea poʻo ivano tumors
  6. Ova ovesa
  7. Uterine fibroids
  8. Maʻi puta tele
  9. Faatumauina urinary
  10. Maʻitaga Ectopic
  11. CNS tumors
  12. Infertility talaʻaga

Mafaufauga faʻapitoa

O faʻaletonu nei ma tulaga na fesoʻotaʻi ma le pseudocyesis:

  1. Faʻamalosi e uiga i le manaʻoga e maʻitaga, le manaʻo ia maua se tamaititi, le fefe i le maʻitaga, le fiafia uiga agaʻi i maʻitaga, ma tulaga faatina.
  2. Luʻitau e uiga i feusuaiga faʻailoga.
  3. Faʻafitauli
  4. Duel e uiga i hysterectomy.
  5. Faʻalavelave matuia i le taimi o laiti
  6. Popolega mo taua vavaeʻese ma lagona o le gaogao.
  7. Faʻasaua i tamaiti
  8. Schizophrenia
  9. Popole
  10. Faʻaletonu lagona
  11. Faʻafitauli aʻafia
  12. Tagata le atoatoa

Mataupu lautele

Faʻatasi ai ma agafesoʻotaʻi itu e ono fesoʻotaʻi ma le pseudocyesis ua uma ona faʻamaonia: maualalo le sosia o le tamaoaiga tulaga, nofo ai i atunuʻu atiaʻe, faʻatapulaʻaina aʻoga, talaʻaga o le le fanauina, i ai o se paʻaga faʻasauā, ma se aganuʻu e sili atu le taua i tina (Campos, 2016).

Eseesega Suʻesuʻega

O le DSM V (2013) eseʻese le pseudocyesis mai le faʻamatalaga sese o le maʻitaga matauina i faʻafitauli psychotic. Ole eseesega ole mea mulimuli, e leai ni faʻailoga ma faʻailoga o le maʻitaga (Gul, Gul, Erberk Ozen & Battal, 2017).

faʻaiuga

Pseudociesis o se faʻamaʻi somatic faʻamaʻi le tagata le talitonuina mausali o latou ua maitaga ma e oʻo foi i mautinoa faʻailoga tino.

E le tele se mea e iloa e uiga i le faʻamaonia o le faʻamaʻi, e tusa ai ma se iloiloga, e leai ni suʻesuʻega faʻaumiumi i luga o le mataupu aua o le numera o tagata mamaʻi e maualalo. Ole tele o faʻamatalaga e avanoa e sau mai lipoti o mataupu (Azizi & Elyasi, 2017).

O a masani gaioiga fetal?

Ole taimi muamua e lagona ai e le tina gaioiga ole pepe ose tasi taimi sili ona faʻamalieina ile maʻito. E taatele le mafaufau o le pepe e minoi ma faʻaalia i le tina sili atu faʻailoga o le malosi, o loʻo latou faʻamalosia foi le fusi o le tina-tama.

O afea e amata ai ona minoi le pepe?

Dr. Edward Portugal, Gynecologist Vallesur Clinic, faʻailoa mai o gaioiga muamua e lagona i le va o le 18 ma le 20 vaiaso faʻatamaititi, peitaʻi, mo se tina fou, e ono umi se taimi e faʻatoa iloa ai ni lagona fou Na iloa o ia i lona manava.

Tamaʻitaʻi sa i ai muamua a latou fanau ua uma ona iloa faʻafefea ona iloa lenei ituaiga o poto masani. O le mea lea, e mafai ona latou maitauina gaioiga i le amataga lava, tusa o le 16 vaiaso o faʻailoga.

Afai mo le 24 vaiaso faʻailoga, e leai lava se minoi o le pepe, e fautuaina e asiasi i le fomaʻi o tamaiti e siaki poʻo lelei mea uma.

Faʻafefea o le masani fetal gaioiga?

Ua amata ona minoi le pepe a o leʻi taitai lagona e le tina. O nei gaioiga o le a suia aʻo tuputupu aʻe le pepe.

I lenei tusitusiga matou taʻu atu ai ia te oe gaioiga e masani ona maitauina e tina:

  • I le va o vaiaso 16 ma 19

Lenei latou amata amata lagona le muamua gaioiga, lea e mafai ona vaʻaia o ni nai tetete poʻo se lagona o bubbling i le manava. E masani ona tupu i le po, pe a faʻaititia e le tina ana gaioiga ma ua malolo.

  • I le va o vaiaso 20 ma le 23

Le lauiloa kiki o le pepe amata ona maitauina i nei vaiaso. Faʻapea foi ma vaiaso alualu i luma, o le pepe amata ona hiccup lea e mafai ona iloa i ni gaioiga laiti. O mea ia o le a faʻateleina a o malosi le pepe.

  • I le va o vaiaso 24 ma le 28

O le amniotic sac o loʻo iai nei e tusa ma le 750ml vai. E maua ai e le pepe le tele o le avanoa e alu ai, ma o le a mafua ai foi ona lagona e le tina le malosi i taimi uma.

Lenei e mafai ona e lagonaina gaioiga o sooga o pei o kiki ma moto, ma sili atu lemu, o le tino atoa. E mafai foʻi ona e lagonaina le osooso o le pepe i ni leo faʻafuaseʻi.

  • I le va o vaiaso 29 ma 31

O le pepe ua amata ona i ai laʻititi, sili atu le saʻo ma faʻamatalaina gaioiga, pei o le malosi lagona kiki ma tulei. Lenei ono lagona e pei o loʻo e taumafai e maua atili avanoa.

  • I le va o vaiaso 32 ma 35

O se tasi lenei o vaiaso sili ona fiafia e lagona ai gaioiga a le pepe, talu mai le vaiaso 32 ua tatau ona latou maua le mea sili latou te mafaia. Manatua o le tele o taimi o gaioiga a pepe o le a avea ma faʻailoga pe a ulufale le tina i le galuega.

A o tuputupu aʻe le pepe ma ua tau leai se avanoa e minoi ai, o le a faifai malie ma umi foi ana gaioiga.

  • I le va o vaiaso 36 ma 40

Masalo e oʻo ile vaiaso ole 36 ua uma ona ave le pepe ile tulaga mulimuli, ma lona ulu i lalo. O le manava o le tina ma maso o le a fesoasoani i le taofiaina i le tulaga.

Manatua, nai lo le faitauina o kiki pepe, e sili atu le taua lou faʻalogo i le pao ma le faʻatulagaina o au gaioiga. Ma e mafai ona e siakiina le mea masani mo lau pepe. A faʻapea ua e maitauina le alu ese ole pepe nai lo le masani ai, vaai loa lau fomaʻi. Ma ia / ia o le a mafai ona e taliina soʻo se fesili e uiga i le soifua maloloina o le pepe.

Tusitusiga o faʻamatalaga:

Azizi, M. & Elyasi, F. (2017), Biopsychosocial manatu i le pseudocyesis: O se faʻamatalaga iloiloina . Toe aumai mai: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5894469/

Campos, S. (2016,) Pseudocyesis. aumai mai: https://www.sciencingirect.com/science/article/pii/S1555415516002221

American Psychiatric Association., Kupfer, DJ, Regier, DA, Arango López, C., Ayuso-Mateos, JL, Vieta Pascual, E., & Bagney Lifante, A. (2014). DSM-5: Suʻesuʻega ma faʻamaumauga numera o faʻalemafaufau faʻaletonu (5th ed.) . Madrid ma isi.: Pan American Medical Editorial.

Ahmet Gul, Hesna Gul, Nurper Erberk Ozen & Salih Battal (2017): Pseudocyesis i se onosaʻi ma anorexia nervosa: etiologic itu ma togafitiga auala, Psychiatry ma Falemai Psychopharmacology , LUA: 10.1080 / 24750573.2017.1342826

https://www.psychologytoday.com/au/articles/200703/quirky-minds-phantom-pregnancy

Anotusi