O SAUNIGA O FAAILOGA A LE FAʻAALIGA FAI

Origins Symbols Four Evangelists







Taumafai La Matou Mea Faigaluega Mo Le Aveeseina O Faafitauli

O SAUNIGA O FAAILOGA A LE FAʻAALIGA FAI

Faailoga o faievagelia

O faievagelia, Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane, ua fai ma sui o le talitonuga faa-kerisiano i a latou faatusa. O nei faatusa o mea ola. Na faapena foi ona faasino le tamaloa / agelu i le tala lelei, e tusa ai ma le tala a Mataio, o le leona ia Mareko, le povi / povi / povi poʻa ia Luka, ma mulimuli ane ai le aeto ia Ioane.

O nei faʻailoga sa faʻaaogaina talu mai le amataga o le Faakerisiano. O le amataga mai o le faʻaaogaina o nei faʻailoga e mafai ona maua i le Old Testament, aemaise i faʻaaliga na mauaina e perofeta.

Matiu Mareko Luka ma Ioane faatusa.

O faʻailoga a le au faievagelia e faʻavae i tusitusiga mai le Feagaiga Tuai. E fa manu o loʻo aliali mai i le tele o faʻaaliga a perofeta.

Le uiga o faʻailoga e fa mo faievagelia

Le faievagelia o Mataio

O le tala lelei muamua, o le tusitala o Mataio, amata i le gafa, o le aiga tagata o Iesu Keriso. Ona o lenei amataga tagata, na maua ai e Mataio le faʻailoga tagata.

O le faievagelia o Marcus

O le tala lelei lona lua i le Tusi Paia na tusia e Mareko. Talu mai le amataga o lana tala lelei na tusia e Mareko e uiga ia Ioane le Papatiso ma lona nofo ai i le toafa ma talu ai na ia taʻua foi na nofo Iesu i le toafa Mareko na tuuina atu le leona o se faatusa. I ona po o Iesu sa i ai leona i le toafa.

O le faievagelia o Lukas

Na tuu atu ia Luka le povi e fai ma faatusa aua na ia talanoa e uiga ia Sakaria o le i le amataga o le lona tolu o tala lelei fai taulaga i le malumalu i Ierusalema.

O le faievagelia o Ioane

O le tala lelei lona fa ma le mulimuli o loʻo faʻaalia i le aeto poʻo le aeto. O lenei e faʻatatau i le maualuga filosofia lele o lenei faievagelia faia e pasi i luga o lana savali. Mai se mea mamao (Na tusia e Ioane mulimuli ane nai lo isi faievagelia), na ia faamatalaina le soifuaga ma le feau a Iesu Keriso ma se mata maai.

Fa manu ma Tanielu

Sa nofo Tanielu i Papelu i le taimi o le tafeaga. Na maua e Tanielu le tele o faʻaaliga. E fa manu o lo o maua i se tasi o ia manu. O nei manu e fa e le tutusa lelei ma le fa afa faatusa na mulimuli ane faʻaaogaina mo faievagelia.

Na ea aʻe Tanielu ma faapea atu, Na ou vaaia le faaaliga i le po ma ou vaai, o matagi e fa o le lagi na luluina le sami tele, ma o manu lapopoʻa e fa na siitia aʻe nai le sami, e ese le tasi mai le isi. O le muamua na foliga mai o le leona, ma sa iai apaau o aeto. [..] Faʻauta foi, o le tasi manu, o le lona lua, e tali foliga a urosa; na tu i luga i le tasi itu, ma tolu ivi asoaso sa i lona gutu i le va o ona nifo, ma latou talanoa ia te ia faapenei: ala i luga, 'ai le tele o aano o manufasi.

Ona ou vaai ai lea, faauta foi i le tasi manu, e pei o le panther; e fa ona apaʻau manulele i lona tua ma fa ulu. Ma sa tuuina atu ia te ia le pule. Ona ou vaʻaia lea i le po vaʻai ma vaʻai, a manu lona fa , mataʻutia, taufaafefe ma malosi; sa i ai nifo uʻamea tetele: na 'ai ma' eleʻele, ma le mea na totoe, faʻatelegese i lalo ma ona vae; ma o lenei manu feʻai e ese mai i muamua uma, ma e sefulu ona nifo (Tanielu 7: 2-8).

Faailoga e fa i le Esekielu

O le perofeta o Esekielu na soifua i le seneturi lona ono TLM . Na ia tufaina atu lana feau i le tafeaga i Papelu. O lana feau e foliga mai o ni gaioiga uiga ese, o ni atua upu, ma ni faʻaaliga. E fa manu i le vaʻaiga faʻaaliga a Esekielu.

Ma sa ou vaai ma faauta, o se matagi malosi na sau mai le itu i matu, o se ao mamafa ma le susulu o le afi ma siosiomia e se susulu; i totonu, i le ogatotonu o le afi, sa pei o ni uamea iila. Ma i le ogatotonu o le mea sa foliga mai o ni meaola se fa, ma o lo latou foliga mai lenei: sa i ai le tino mai o le tagata, taʻitasi na foliga fa, ma taʻitasi ma apaʻau e fa. […] Ae o latou foliga, o latou e toʻafa i le itu taumatau sa pei o foliga o le a tamaloa ma lena a leona; ma le fa i le agavale o le a povi; o le toʻafa foʻi sa i ai foliga o le aeto (Esekielu 1: 4-6 & 10).

E tele masalosaloga e uiga i le uiga o le fa manu o loʻo aliali mai i le valaʻaulia faʻaaliga o Esekielu. I ata mai sasaʻe o Sasaʻe ma aʻafiaga mai Aikupito ma Mesopotamia, faʻatasi ai ma isi mea, o ata o meaola e fa apaau e tasi pe sili atu foʻi foliga o manu. O i latou ia e taʻua o 'tagata ave lagi', o tagata e aveina le lagi (Dijkstra, 1986).

O le povi poʻa e fai ma sui o le lalolagi, leona, le afi, le aeto, le lagi, ma le tagata le vai. O faaputuga fetu ia o togi taua e fa o le povi poʻa, o le leona, o le Aquarius, ma le lona fa, o le aeto (Ameisenowa, 1949). O nai mataupu o loʻo i le Esekielu, tatou te toe taʻua ai manu e fa.

A o uili, na taʻua o Swirls. Sa tofu i latou ma foliga e fa. Muamua o le a kerupi, ma le lona lua o le a tamaloa, o le lona tolu o foliga o le leona, o le lona fa o le a aeto (Esekielu 10:13)

Faailoga e fa i le Faʻaaliga

Na maua e le aposetolo o Ioane le tele o faaaliga i Patamo. I se tasi o na foliga, na ia vaaia ai le nofoalii o le sili ona maualuga, o le nofoalii o le Atua. Na ia vaaia manu e fa o loʻo siʻo le nofoalii.

O loʻo i totonu o le nofoāliʻi ma faʻataʻaliʻoliʻo le nofoāliʻi o mea ola e fa, tumu i mata i luma ma tua. Ma o le muamua manu feʻai sa pei o le leona, ua pei foi o le manu feai lona lua a povi, o le lona tolu o manu feʻai sa pei o le tamaloa , ma le manu feʻai lona fa e pei o le lele aeto Ma o mea ola e fa sa taʻitasi ono apaʻau i o latou luma ma sa tumu i latou mata i itu uma ma totonu, ma sa latou malolo i le ao ma le po (Faʻaaliga 4: 6b-8a).

E fa manu faataamilo i le nofoalii. O manu ia e fa o leona, povi, foliga o le tagata, ma le aeto. O faʻailoga uma e fa o le Zodiac. Latou fausia le numera o le atulaulau. I nei manu e fa, oe mafai ona iloaina le fa manu mai le vaʻaiga a Esekielu.

Faailoga e fa i le lotu Iutaia

E i ai le faaupuga mai le rapi Berekhja ma lapiti Bun e faapea: o le sili ona malosi i totonu o manulele o le aeto, o le sili ona malosi i totonu o manu vaefa o le povi, o le sili ona malosi o le vao manu o le leona, ma le sili ona malosi o ua na o le tamaloa lava. Fai mai le Midrash: ‘Ua faaeaina le tagata i totonu o meaola, o le aeto i totonu o manufelelei, o le povi poʻa i manu vaefa, ma le leona i manu feʻai; ua mauaina uma le pule, aʻo latou o loʻo i lalo o le manumalo faʻataʻavalevale a le Faavavau (Midrash Semoth R.23) (Nieuwenhuis, 2004).

Le uluaʻi faʻauiga faʻaKerisiano

O nei manu na i ai se uiga 'eseʻese i tu ma aga faʻakerisiano mulimuli ane. Ua avea i latou ma faʻailoga o le faievagelia. Na matou mauaina muamua lenei faʻamatalaga i le Irenaeus van Lyon (tusa o le 150 AD), e ui lava e fai si eseʻesega nai lo o tu ma aga masani a le ekalesia (Mataio - agelu, Mareko - aeto, Luka - povi ma Ioane - leona).

Mulimuli ane, na faamatala foi e Augustine o Hippo faatusa e fa mo faievagelia, ae i se eseʻesega faʻasologa (Mataio - leona, Mareko - agelu, Luka - povi, ma Ioane - aeto). I Pseudo-Athanasius ma Saint Jerome, tatou te maua ai le tufatufaina o faʻailoga i le au fai evagelia ina ua latou lauiloa i tu ma aga faʻakerisiano (Mataio - tagata / agelu, Mareko - leona, Luka - povi ma Ioane - aeto).

Anotusi