UIGA O LE TUSI PAIA O PELE

Biblical Meaning Bees







Taumafai La Matou Mea Faigaluega Mo Le Aveeseina O Faafitauli

Uiga faale-Tusi Paia o lagomeli. Pi i le Tusi Paia.

O le lagomeli na fiafia i taimi uma i se tulaga sili ona lelei, ma i taimi sili ona anamua o le Tusi Paia , o le suamalie o lana meli ma le maʻamaʻa o ana galuega ua uma na viʻia. Tatou te maua le sili atu ma le 60 faʻasino saʻo pe le faʻasino i lenei tamaʻi iniseti i le Old Testament, ma o loʻo taua i le Feagaiga Fou e uiga ia Ioane le Papatiso ma le Faʻaaliga.

O Tama o le Ekalesia na fesoʻotaʻi pea ma le lagomeli ma le veape paia, ma avea ai ma faʻailoga o uiga faʻaKerisiano, ma o le Middle Ages o le a tele i ata e faʻatusa ai ma lona ofaga i se faʻataʻitaʻiga o le sosaiete.

O le lagomeli, hymenopter o le aiga apoid, o se tasi o iniseti sili ona leva i le terasitila olaga. O ona uiga na vave maua ai o ia e sau i le Tusi Paia i le tele o taimi, avea le pi o se manu taua o le sili Tusi Paia. O mau uma a le Tusi Paia e tutusa ma vaseina le manatu lea o le galue pea ma le anoanoaʻi o lenei tamaʻi iniseti ma le manava o lona manava.

O le lagomeli, aemaise lava ma lona ofaga, o le manu na fafaguina pe masani ona fai ma ona sui i tusitusiga o le Tusi Paia o se faʻatusa mo tagata soifua lea e avea ai le matapeʻapeʻa gaioiga a ana tagata faigaluega o se faʻataʻitaʻiga o le amio lelei. O se amio lelei faʻatasi foi ma se punavai o le mafaatusalia faʻateleina, o se oa e matua silisili ona matagofie e pei o le lalelei ma le suamalie, i le foliga o le taimi nei i Parataiso.

Faataitaiga, Teuteronome faʻamatalaina le Laueleele Folafolaina a atunuu meli ; mo le tusi a Esoto , o le folafolaga ia Isaraelu o se laueleele o loʻo tafe iai susu ma le meli , o se faʻaupuga na toe faʻaalia i le tele o taimi i le Old Testament ma faʻamaonia ai le taua o le oloa o le ofaga i na vaitaimi anamua o le Tusi Paʻia.

O le Salamo faʻamatalaina foʻi le Upu ma faʻamasinoga a le Atua e sili atu ona lalelei nai lo auro nai lo auro sili ona lelei; sili atu ona suamalie nai lo le meli, sili atu nai lo sua o le meli. O le mea lea, o le meli na faia e lagomeli e manatu e aumaia ai le ola, ae o le clairvoyance foʻi, aemaise lava i taimi faigata.

Manatua o Jonathan i le Tusi Muamua a Samuelu , le iloa le faʻatapulaʻa ona 'ai e Saulo, na tofoina le meli vao ma ua susulu ona mata. Olaga, clairvoyance. e fai le meli ma meaʻai faalelagi faalelalolagi e faʻaleagaga?

O le lagomeli na fiafia lava i se tulaga sili ona lelei ma i taimi anamua o le Tusi Paia o le suamalie o lana meli ma le matagofie o ana galuega ua uma ona viia. Tatou te maua le sili atu ma le 60 faʻasino saʻo pe le faʻasino i lenei tamaʻi iniseti i le Feagaiga Tuai, ma o loʻo taua i le Feagaiga Fou e fesoʻotaʻi ma Ioane le Papatiso ma Faʻaaliga.

O Tama o le Ekalesia e masani ona faafesootaia le lagomeli ma le veape paia, ma avea ai ma faatusa o amio lelei faa-kerisiano, ma o le Middle Ages o le a tele i ona foliga faatusa i ai ma lona ofaga i se faʻatusa mo sosaiete.

Pi i totonu o le fale uiga

Pei ona e iloa, o iniseti nei e taʻutaʻua i latou i le latou galulue faʻatasi, mo le lagolagoina ma le toʻaga e galue, o lea afai latou te o mai i le fale, ona ua latou faʻailoa mai e le o toe mamao ae faʻateleina lou tamaoaiga, e ui o lona uiga foi o le a e mafuta ma nisi. galuega ma matafaioi, faamalo !.

Pi i le fale: e i ai sau meli?

Afai na e vaʻaia le fale o lagomeli, e te iloa o loʻo iai latou foliga faʻasolosolo, o le faʻatusa o le tuʻufaʻatasia o le paia ma le lalolagi e ala i le fatu, talu ai o au gaioiga e tusa ma le lelei lautele, ofoofogia!

Pi i le fale: numera numera

O lenei iniseti o loʻo faʻatusalia i le numera 6, e pei o le meli meli, e faʻasino i le hexagon ma le mataitusi o le pi faitau faa-Eperu o Vav, o loʻo faʻailoa mai ai le manaʻomia o le tausia o le I am ma le finagalo o le Atua, aua na o le pau lena o le auala e te maua ai le faʻaleagaga. filemu o le a faʻatumuina ai lau auala i le olaga ma le suamalie.

Pi i le fale: o le meli o le faʻataulaitu

E mafua ona o lona fesoʻotaʻiga ma le paia ma mea faalelalolagi o le fua o le galuega o lagomeli e faʻaaogaina mo togafiti faʻataulaitu, aemaise lava e aumaia le suamalie i fegalegaleaiga ma tulaga e tulaʻi mai i le olaga o se tagata, na o le faʻaeteete. Aua neʻi fenumiai i latou i peofe, aua o lona uiga o le tuufaʻafeagai o nei, e na o se tuusaunoa i le tulafono, talu ai o iniseti e masani ona fesoʻotaʻi i le maualalo o malosiaga.

O le lagomeli e fesoasoani i le au paia

E ui lava o le soifuaga o Sagato Ioane le Papatiso na faamatalaina i taimi uma o se matua faigata lava, o le Talalelei e tusa ai ma le saunoaga a Sagata Mataio O loʻo faʻamatalaina le aso i lea aso o lenei aiga o Iesu i lenei ala: Sa fai le ofu talaloa o Ioane i fulufulu kamela ma lona fusipaʻu, ma na fafagaina i le akerise ma le meli vao.

O le mea moni, i tusitusiga faʻale-Tusi Paia, o le lagomeli e sapalaiina ai le au paia ma toetoe lava o mea uma e manaʻomia mo lo latou ola moni. Ma, mo lenei mafuaʻaga o le ola, Gregory o Nisa o le a faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga o lagomeli lele i luga o le laufanua e faʻaoso ai upu musuia e le Atua, taʻitasi faʻamatuʻuina na fugalaʻau e maua mai ia ia le nectar ma teu i lona fatu e aunoa ma le faʻaaogaina o lona faʻamau .

I se faʻaopopoga i se meaʻai masani, o pi foi o loʻo i le Tusi Paʻia faʻamanuiaina e faʻamatuʻu mai ai le veape paia.

E le mafai foi ona galo o Saint Ambrose o Millán, mai lona laitiiti, na fesoʻotaʻi foʻi ma le lagomeli. Na fanau Newborn ma i lona moega pepe, fai mai o le faaputuputu o lagomeli na ufiufi foliga o le tamaititi ma na oo lava i totonu o lona gutu.

Ina ua uma ona see ese pi, ma tuua ai le tamaitiiti le afaina i le matua ofo o lona tama, na ia alaga: Afai e ola lenei tamaititi, o le a avea ma se mea tele. I lenei vaega, Saint Ambrose o Milan o le a avea ma le puipuia paia o beekeepers.

Se manu faʻalua foliga

Peitaʻi, e ui lava e tele taimi e viʻia ai le Tusi Paʻia, o le matagofie o le Upu, e suamalie e pei o le meli mai lagomeli, e moni lava, o le tui o nei iniseti e mafai ai foʻi ona matuaʻi tiga.

Lenei o le a faʻamamafaina ai Sagata Bernard pe a faʻatusatusa Keriso ma le lagomeli mo lona suamalie, ae faʻapea foi ma lona tui, lea o le a mafua ai se oona tiga ia i latou e leʻi mulimuli i lana Upu ma o le a gauaʻi atu i lana faʻamasinoga.

O le tusi a Faʻaaliga saili foi e vase lalo o lenei ambivalence: Na ou aumaia le tamai tusi mai le aao o le Agelu ma 'ai: i loʻu gutu, sa suamalie e pei o le meli, ae ina ua uma ona' ai, sa amata ona oona i loʻu manava. Pi, mafuaʻaga o mea suamalie ma le ola, ae mafua ai foi le oona.

Ma le tonu lava, o le pi o loʻo taua i tusitusiga a le Tusi Paʻia faʻatasi ai ma se eseʻesega eseʻesega o lenei oa o le tamaoaiga ma le olaga le mafaatusalia, o se tofi taua e faʻapea foi le agaga e fesoʻotaʻi e puipuia i tatou mai le vaʻaia o le mou atu o nei tamaʻi iniseti ua alofagia tele i le Tusi Paʻia.

O mau a le Tusi Paia i lenei iniseti e masani ona faatatau i lagomeli. O le faamatalaga o Kanana o se laueleele e tafe ai le suasusu ma le meli, ua taʻu mai ai talu mai anamua, e tele lava pi i lena laueleele. (Eso 3: 8) O le tau mafanafana ma le anoanoaʻi o fugalaʻau o loʻo avea pea ma fanua lelei mo lagomeli, o lea ua taʻutaʻua ai lava le lagomeli i aso nei. Mai le sili atu i le luasefulu afe ituaiga o lagomeli ua lauiloa, i aso nei o sili ona taatele subspecies i Isaraelu o le pogisa pi e taʻu Apis mellifica syriaca.

O le meli Jonathan na 'ai i le taimi o le taua a le militeri sa i le togavao, ma o le ofaga na foliga mai i totonu o se papaʻu laau. (1Sa 14: 25-27.) O lagomeli vao o le Vanu o Ioritana na maua ai le tele o meaʻai a Ioane le Papatiso. (Mt 3: 4.) E le gata ina faʻaputuputu e lagomeli i luga o laʻau, ae faʻapena foi isi ana pu, e pei o maʻa papa ma puipui. (Te 32:13; S 81:16.)

O le tala i le Faamasino 14: 5-9, na laga ai ni fesili. Na fasia e Samasoni le leona, ma ina ua foi mai, na ia maua ai le anoanoa o lagomeli i le tino oti o le leona ma le meli. O le malosi o le teteʻe i le tele o lagomeli i tino oti ma tino oti ua lauiloa.

Peitai, fai mai le tala na foi Samasoni ina ua mavae sina taimi pe, e tusa ai ma le uluaʻi tusitusiga Eperu, ina ua mavae aso, o se fuaitau e mafai ona faʻasino i se vaitaimi e oʻo atu i le tasi le tausaga. (Faʻatusatusa 1Sa 1: 3 [i tusitusiga faʻaEperu o le faʻaupuga mai lea tausaga i lea tausaga e moni mai lea aso i lea aso]; faʻatusatusa foʻi ma le Ne 13: 6.) O le taimi ua teʻa na lava lea mo iniseti, manulele poʻo isi tagata suʻisuʻi e faʻaumatia le tele o le aano o manu, ma mo le malosi o le la e faʻamago le toega.

Ua faʻamaonia ai foi o le faʻaputuga o lagomeli e le gata na faʻatupuina lona ofaga i le tino mate o le leona ae na maua ai foʻi le tele o le meli.

O le saua o le faapopoleina o lagomeli e faaaoga e faamatala ai le auala na lafoina ai e sa Amorī 'au a Isaraelu mai o latou laueleele maugā. (Teu 1:44.) Na faatusatusa e le faisalamo malo o le fili ma le anoanoaʻi o lagomeli na osofai mai ma faapea mai na taofia i latou mai le faatuatua i le suafa o Ieova. (Sl 118: 10-12.)

Na valoia e le perofeta o Isaia le osofai mai o le Laueleele Folafolaina e fitafita a Aikupito ma Asuria, e pei o ana fitafita i le tele o lago ma lagomeli ia latou na faaoso i ai faafaatusa a Ieova le Atua e o atu ma faamautu i vanu ma vaitafe tetele o le papa.

(Isa 7:18, 19) O lenei 'mapumapu' e le o lona uiga o lenei mea o se masani masani a le au tausi manu, ae na ona faailoa mai o le faatosinaina e Ieova o le au faatupu vevesi malo i le laueleele o Ona tagata.

E toalua fafine mai faamaumauga a le Tusi Paia na faaigoa ia Tepora (o lona uiga: pi): O le tausi soifua a Repeka (Ge 35: 8) ma le perofeta fafine na galulue faatasi ma le Faamasino o Parako i le faiaina o le tupu Kanana o Jabin. (Fa 4: 4.)

Anotusi