VERONICA I LE TUSI PAIA

Veronica Bible







Taumafai La Matou Mea Faigaluega Mo Le Aveeseina O Faafitauli

Veronica i le Tusi Paia ?.

Fesili: Talofa: E tele loʻu fiafia e fia iloa pe a faʻamanatuina Santa Verónica. E tatau ona sili atu ma le tasi aua a ou feutanaʻi, ou te mauaina ni aso eseʻese e tusa ai ma faʻamatalaga na fesiligia ai. Faʻapea foi, loʻu fiafia i le Veronica o le na soloia fofoga o Iesu i le ala i Kalevaria?

Tali: E tusa i tu ma aga, ae leʻo le talaʻaga, Veronica (poʻo Berenice) o se fafine amio Atua sa nofo i Ierusalema. Lona igoa faʻaali mo le taimi muamua i se apocryphal pepa valaʻauina O Galuega a Pilato , lea e fai mai i le taimi o le gaioiga Iesu, o se fafine igoa Bernike po o Berenice (Βερενίκη i le gagana Eleni poʻo leVeronica i le Latina) , alaga mai mamao: Sa ou mafatia i le tafe o le toto, na ou paʻi atu i le tuaoi oo latou ofu ma na ou malolo ai, lea na tali atu ai tagata lutaia: E i ai la tatou tulafono e le mafai ai e se fafine ona molimau .

Uiga o le igoa Veronica

Veronica o se Igoa Latina mo teine .
O le uiga o le ` manumalo '
o le igoa Veronica e masani ona ave i teine ​​Italia. O le avanoa e sili atu ma le 50 taimi o teine ​​e taʻua o Veronica.

Veronica vaaiga i le The Passion saunia e Mel Gibson (2004)

Mareko 5: 25-34



Tusi tusi:

Fai mai le tala faʻasolopito, aʻo agaʻi atu Iesu i Kalevaria o loʻo amoina le satauro, sa agamalu se fafine ma faʻalatalata atu ia te Ia, ma solo ai ona foliga i lona ie pupuni. Na faʻatagaina e Iesu, ma o ona fofoga na faia faavavega i luga o le ie. Ae ina ia faafaigata mea uma sili laitiiti, o se pepa aloaia valaʻauina potu maliu faʻamatala le auala na maua ai e Veronica le ata o Keriso: Na ia manaʻo e fai se faʻatusa o fofoga o Iesu; Sa ia fesili mo le veli e tatau ona galue ai le tusiata ma faʻatagaina o ia e valivali ona foliga .

Toeititi leai se mea! Ma talanoa pea e uiga i le Volusian - sili atu le saua nai lo le Volusian o le Faʻasalaga a le Faaola - o le na faʻatosinaina o ia e alu i Roma ma o iina na ia faʻafeiloaia ai o ia i le Emperor Tiberius, o le na faʻamaloloina i le taimi lava na ia vaʻaia ai le Sagato Paia. Ae le i maliu, o Veronica na te avatua le relic ia Pope St. Clement.

E i ai le apocryphal pepa mai le 5th senituri valaʻauina Mataupu o le Addai lea na fai mai ai o lenei foliga o le Alii na auina atu i le afafine o le tupu o Edessa o le, faafuasei, na igoa foi Berenice. Ole faʻafeagai lea o le mea o loʻo fai mai ile Ua galue Pilato . O le a le mea e te mafaufau ai i nei mea leaga uma? I loʻu manatu, o mea uma o se mama talaʻiga o auala, peitaʻi e tatau ona ou amanaʻia o le talitonuga ua salalau, i le faʻafefiloiina o le tala faʻasolopito o le Holy Face ma le Veronica, ua faʻailoa mai ai ma le afaina tele o Evagelia. Ae o le mea moni, e leai se mea e mafai ona tupu o se saienisi moni.

Eusebio, i lana Talafaʻasolopito Ekalesia , talanoa e uiga ia Kaisareia Filipi, fai mai veape lena Ou te le manatu e talafeagai e taofi se tala e tatau ona alu i tuaʻuga. O le fiva samala na faamaloloina i lona maʻi e le Faaola, fai mai na sau mai lea lava taulaga; Lenei lona fale ma o loʻo iai le faʻamanatuga o le vavega faia e le Togiola.

I luga o le papa i luma o le fale o loʻo i ai le potu haemorrhoid, o loʻo i ai se faʻatagata apamemea o se fafine i luga o ona tulivae ma ona lima faʻaloaloa i se uiga faʻaali; I ona tua atu, o loʻo iai se isi faʻatagata e fai ma sui o se tamaloa o loʻo afifiina i se ofu talaloa ma faʻaloaloa atu lona lima i le fafine.

I ona vae, i luga o le auala, o se laau o le le iloa ituaiga ola ma tupu ma tulaʻi i le pito o le apamemea ofu. O lenei laʻau e sili ona lelei aua e faʻamalolo uma faʻamaʻi. Fai mai o le faatagata e fai ma sui o Iesu ma o lea na tumau ai lava e oʻo mai i le aso; na matou vaʻai lava iai aʻo matou i ai i le taulaga . Fai mai Sozomeno o lenei faʻatagata e faʻamamaluina ai le Faʻaola na faʻaleagaina i le taimi o sauaga a Julian le liliuese.

Lenei faʻamatalaga o le lilifa haemorrhoid ma le faʻaloaloa atu faʻaloaloa lima ma o le Aliʻi na faʻaloaloa atu lona lima e mafai ona taitai atu ai i le manatu o ia o le tasi, talu mai le ogatotonu o le sefululima seneturi, i Sisifo, ua avea ma sui o se fafine amio atua na faʻamamagoina le fofoga o le Faaola a o ou agai atu i Kalevaria.

Peitaʻi, e leai se mea e faʻatagaina le fenumiai poʻo le teʻena o le tagata o le hemorrhoids - e taʻua o Bernike (Veronica) i le mataupu fitu o le mataupu. Ua galue Pilato -, faʻatasi ai ma suiga eseese uma o le faʻatusa o le Faʻaola na lomia faavavega i luga o se ie.

Tasi e moni ma, e foliga mai, o le isi o se eseʻesega o le muamua. Haemorrhage na i ai e pei ona molimauina e Evagelia, ae o Veronica e mafai ona avea ma se amioatua e aunoa ma se faʻavae moni. Ma tatou aua le talanoa e uiga i le aganuu Farani o fai mai o Veronica o le fafine o Zacchaeus ma na latou o uma i Gaul e folafola le faa-Kerisiano! E pei ona taua i le Iunivesite: Lenei ua uma ona maua se tusi .

Peitai, i le seneturi lona sefuluono, o le Venerable Cardinal Baronio - ma Baronio o oʻu sese! - tusia i ana tala faʻasolopito le taunuʻu mai o Veronica i Roma aumaia lenei relic taua ma faʻapea, amata lona aso malolo i luga Fepuari 4 . San Carlos Borromeo lava ia - o ia lea e tatau ona matou tusia - fausiaina se fefaatauaiga ma se Misasa i le Ambrosian sauniga.

Ae talu ai o lenei tala o loʻo misi lava se mea e fesoʻotaʻi ma nisi vaʻaiga lilo e mafai ona faʻamaoniaina, o lea na sau ai i le 1844 ina ua maua e se fafine Farani Carmelite e igoa ia Sister Maria de San Pedro, se manatu na faʻaali mai ai Santa Verónica ia te ia o faʻamama ona mata ia Keriso, o le Na taʻu atu foi ia te ia o amioga le mama ma upu leaga i aso nei ua faaopoopo i le palapala, efuefu ma le faua na palapala ai foliga o le Faaola.

O lenei mea taua na faʻamalosia ai le tuʻufaʻatasia o le Holy Face i le tele o nofoaga i Europa, e tele lava i Farani, Italia ma Sipaniolo ma, e oʻo lava i nisi lotu faʻalelotu na latou faʻasino i lenei sauniga fou, lea na faʻamaonia e Leo XIII, ia Iulai 12 o le 1885.

E manino lava, o le igoa Veronica e le aliali mai i se tasi o anamua tala faʻasolopito martyrologies ma e oʻo lava i tuai. I le ata faʻavae, ou te le manaʻo e ulufale i totonu, aua e le gata i le faigata, e le o laʻu forte.

Tusi tusi:

- VANNUTELLI, P., Fale lolomi i luga o le upega tafailagi Synoptic , Roma, 1938.

- SPADAFORA, F., Tusiotheca Sanctorum volume XII, Città N. Editrice, Roma, 1990

http://en.wikipedia.org/wiki/Saint_Veronica

Anotusi