Le Uiga Faʻatusa O Le Koluse o Iesu

Symbolic Meaning Cross Jesus







Taumafai La Matou Mea Faigaluega Mo Le Aveeseina O Faafitauli

O faievagelia uma e toʻafa e uiga i le maliu o Iesu i luga o le satauro i le Tusi Paia. O le oti i luga o le satauro e le o se auala faa-Iutaia e fasiotia ai tagata. Na faasalaina e le Roma Iesu i le oti i luga o le satauro i le finau a taʻitaʻi lotu Iutaia na faaoso tagata.

Oti i luga o le satauro o se oti lemu ma tiga. I tusitusiga a le au faievagelia ma tusi a le aposetolo o Paulo, o le koluse e maua ai lona uiga faafaifeʻau. E ala i le maliu o Iesu i luga o le satauro, na mapu ai ona soo mai le tootoo o le agasala.

O le koluse o se faʻasalaga i aso anamua

O le faʻaaogaina o le koluse o le faʻatinoina o le faʻasalaga i le oti atonu na amata mai i le taimi o le Persian Empire. O iina na tutuʻi ai tagata solitulafono i le satauro mo le taimi muamua. O le mafuaʻaga o lenei na latou mananaʻo e puipuia le tino o le tino oti mai le faʻaleagaina o le lalolagi faʻapitoa mo le atua.

E ala i le Eleni na manumalo ia Alesana le Sili ma tagata na suitulaga ia te ia, semanu e faasolosolo lava ina suluia le satauro i sisifo. Ae le i amataina le vaitaimi nei, o tagata i Eleni ma Roma na faasalaina i le oti i luga o le satauro.

O le koluse o se faʻasalaga mo pologa

I le Eleni ma i le Emepaea o Roma, o le oti i luga o le satauro na tele lava faatatau i pologa. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e le usitaʻi se pologa i lona matai pe a taumafai se pologa e sola ese, o le a lamatia o ia i le faasalaina i le satauro. O le koluse sa masani foi ona faʻaaogaina e tagata Roma i le soloia o pologa. O se papupuni.

Mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻua e le tusitala Roma ma le faifilosofia o Cicero, o le oti e ala i le koluse, e tatau ona vaai i ai o se oti sili ona mataga ma le mataga. E tusa ai ma le tala faasolopito a Roma, ua faasalaina e le au Roma le fouvale o pologa na taʻitaʻia e Spartacus e ala ile faasatauroina o le ono afe tagata fouvale. O satauro na tutu i luga o le Via Agrippa mai Capua i Roma i le tele o kilomita.

O le koluse e le o se faʻasalaga faʻa-Iutaia

I le Old Testament, le Tusi Paia Iutaia, e le o taʻua le koluse o se auala e faasalaina ai i le oti tagata solitulafono. O upu pei ole koluse poʻo le faʻasatauroina e leʻo tupu i le Feagaiga Tuai. E talanoa tagata e uiga i le eseʻese auala o le faʻasalaga e faʻaiʻu. O le faiga masani a tagata Iutaia i taimi o le Tusi Paia e fasiotia ai se tasi o le fetogia lea i maa.

E i ai tulafono eseese i le fetogia i tulafono a Mose. Tagata uma ma manu mafai ona fasiotia e ala i le fetogia i maa. Mo solitulafono faʻalelotu, pei o le valaauina o agaga (Levitiko 20:27) poʻo le faia o taulaga i tamaiti (Levitiko 20: 1), poʻo le mulilua (Levitiko 20:10) poʻo le fasioti tagata, e mafai ona fetogia se tasi i maʻa.

Faasatauroga i le laueleele o Isaraelu

O le faʻasatauroina o tagata faʻamaonia na avea ma faʻasalaga tuʻufaʻatasi i le atunuʻu Iutaia ina ua taunuʻu mai le pule Roma i le 63 TLM. Masalo sa i ai faʻasatauroina i Isaraelu muamua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo taua i le tausaga 100 TLM, na fasiotia ai e le tupu Iutaia o Alexander Jannaeus le selau o tagata fouvale Iutaia i luga o le satauro i Ierusalema. I taimi o Roma, na tusia e le tusitala tala faasolopito o Iutaia, Flavius ​​Josephus, le faasatauroina tele o tagata tetee o le au Iutaia.

Le uiga faʻatusa ole koluse ile lalolagi a Roma

Na manumalo le au Roma i se teritori tele lava i taimi o Iesu. I lena itu atoa, o le koluse na tu mo le pule a Roma. O le satauro o lona uiga o tagata Roma sa pule ma o ai lava e tu i o latou ala o le a faaumatia e latou i se sili leaga. Mo tagata Iutaia, o le faʻasatauroina o Iesu o lona uiga e le mafai ona avea o ia ma Mesia, le faʻaola faʻamoemoeina. O le a aumaia e le Mesia le filemu ia Isaraelu, ma o le satauro na faamaonia ai le malosiaga ma le tumau o Roma.

O le faasatauroina o Iesu

O evagelia e fa o loʻo faʻamatala mai ai le faʻasatauroina o Iesu (Mataio 27: 26-50; Mareko 15: 15-37; Luka 23: 25-46; Ioane 19: 1-34). O nei faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga o faʻasatauroina e ala i faʻamatalaga e le faʻale-Tusi Paia. Ua faamatala e le au faievagelia le auala e ulagia ai Iesu i le lautele. Ua saeia ona ofu mai ia te ia. Ona faamalosia ai lea o ia e fitafita Roma e ave le pa faalava ( faʻasolosolo ) i le ipu faʻatinoina.

Le koluse aofia ai o se pou ma le crossbar ( faʻasolosolo ). I le amataga o le faʻasatauroga, ua uma ona tu le pou. O le tagata ua faasalaina na tuʻituʻi i le laau faalava i ona lima pe saisai i maea malosi. O le pa faalava ma le tagata ua faasalaina na tosoina i luga i luga le pou maualuga. O le tagata na faʻasatauroina na iu lava ina oti i le toto na leiloa, lelava, pe na palapala. Na maliu Iesu i luga o le satauro i se taimi puupuu.

Le uiga faʻatusa ole satauro o Iesu

O le koluse ei ai sona taua taua faʻatusa mo Kerisiano. Tele o tagata o loʻo faʻataʻamilo pei o se asoa i luga o se filifili i le ua. O koluse e mafai foi ona vaaia i totonu o falesa ma luga o olo o aulotu o se faailoga o le faatuatua. I se isi itu, e mafai ona fai mai o le koluse ua avea ma aotelega faʻailoga o le faʻakerisiano talitonuga.

O le uiga o le koluse i evagelia

Taʻitasi fa fa faievagelia tusia e uiga i le maliu o Iesu i luga o le satauro. O lea na faʻatutuina ai e faievagelia uma, Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane a latou lava faaleoga. E i ai la le eseesega i le uiga ma le faʻauigaina o le koluse i totonu o le au faievagelia.

Le koluse i le Mataio o se faʻataunuʻuina o Tusitusiga Paia

Na tusia e Mataio lana tala lelei mo se aulotu Iutaia-Kerisiano. Na ia faʻamatalaina atili le mafatiaga o tala i lo Marcus. O le faʻamalieina o tusitusiga paia o se autu taua lea i le Mataio. E talia e Iesu le koluse o lona lava filifiliga saoloto (Mata. 26: 53-54), o lona puapuaga e leai se fesootaʻiga ma le tausalaina (Mata. 27: 4, 19, 24-25), ae o mea uma lava ma le faataunuuina o Tusitusiga Paia ( 26: 54; 27: 3-10). Mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻaalia e Mataio le au faitau Iutaia o le Mesia e tatau ona puapuagatia ma maliu.

Le koluse ma Marcus, sober ma le faʻamoemoe

Ua faamatala e Mareko le maliu o Iesu i luga o le satauro i se ala matutu ae o se auala loloto lava. I lana tagi i luga o le satauro, Loʻu Atua e, loʻu Atua e, aisea ua e tuua ai aʻu (Mareko 15:34) faʻaalia ia Iesu e le gata i lona faʻanoanoa ae faʻapea foi ma le faʻamoemoe. Aua o nei upu o le amataga o le Salamo 22. O lenei salamo o le tatalo e le gata ina tautalagia e le tagata faʻatuatua lona puapuaga, ae o le talitonuina foi o le a laveaʻi le Atua ia te ia: o ona fofoga na le natia mai ia te ia, ae na ia faʻalogo ina ua ia alaga atu i ia (Salamo 22:25).

Le koluse ma Luka o loʻo mulimuli mai

I lana talaiga, na tautala ai Luka i se vaega o Kerisiano o loʻo puapuagatia i sauaga, sauaina, ma masalosaloga a vaega a tagata Iutaia. O le tusi o Galuega, le vaega lona lua o tusitusiga a Luka, ua tumu ai. Ua faailoa atu e Luka ia Iesu o ia o le sili na maliu fasia. O ia o se faʻataʻitaʻiga o e talitonu. O le valaau a Iesu i luga o le satauro o loo molimauina ai le siilima: Ma na alaga Iesu ma le leo tele: Tama, i ou aao ou te tuuina atu loʻu agaga. I le tusi o Galuega, ua faʻaalia ai e Luka o le tagata faʻatuatua e mulimuli i lenei faʻataʻitaʻiga. Na alaga Setefano ina ua molimauina maʻaʻa, ona o lana molimau: Le Alii e Iesu, ia e talia loʻu agaga (Galu. 7:59).

O le maualuga i luga o le satauro ma Ioane

Faatasi ai ma le faievagelia o Ioane, e le o taʻua le maasiasi o le satauro. E le uia e Iesu le auala o le faalumaina, pei o Paulo, mo se faʻataʻitaʻiga, tusia i lana tusi i Filipi (2: 8). Ua vaʻaia e Ioane le faʻailoga o le manumalo ile satauro o Iesu. O le tala lelei lona fa o loʻo faʻamatalaina le koluse i le faʻaeaina ma le viiga (Ioane 3:14; 8:28; 12: 32-34; 18:32). Faatasi ai ma Ioane, o le satauro o le auala i luga, o le pale o le Keriso.

Le uiga o le koluse i tusi a Paulo

O le aposetolo o Paulo lava ia atonu e leʻi molimauina le maliu o Iesu i luga o le satauro. Ae o le koluse o se taua faʻailoga i ana tusitusiga. I tusi na ia tusia i aulotu eseese ma tagata taʻitasi, na ia molimauina ai le taua o le koluse mo le ola o tagata talitonu. O Paulo lava ia e leʻi tau fefefe i le faʻasalaga o le satauro.

I le avea ai o se tagatanuu Roma, sa puipuia o ia mai lenei tulafono. I le avea ai o se tagatanuu Roma, o le koluse o se maasiasi ia te ia. I ana tusi, na taʻua ai e Paulo le koluse o se mea leaga ( faalumaina ) ma le valea: ae tatou te talaʻi atu le Keriso na faasatauroina, o se gutu mo tagata Iutaia, o le valea mo Nuu Ese (1 Korinito 1:23).

Na taʻutino e Paulo o le maliu o Keriso i luga o le satauro e tusa ma tusitusiga paia (1 Korinito 15: 3). O le koluse e le na o se maasiasi mataga, ae tusa ai ma le Feagaiga Tuai, o le auala na finagalo le Atua e o ai ma lana Mesia.

O le koluse o le faʻavae mo le faʻaolaina

Na faamatala e Paulo le koluse i ana tusi o se auala i le faaolataga (1 Kori. 1:18). O agasala e faʻamagaloina i le satauro o Keriso. … I le soloia o le molimau na molimau faasaga ia matou ma taufaamataʻu mai ia matou e ala i ana tulafono. Ma na Ia faia lena mea i le tutuʻiina i le satauro (Kolo. 2:14). O le faasatauroina o Iesu o se taulaga mo agasala. Na ia maliu e sui i tagata agasala.

O e talitonu ua 'faʻasatauroina faʻatasi ma ia. I le tusi ia Roma, na tusi ai e Paulo: Aua ua tatou iloa lenei mea, o lo tatou tagata tuai na faasatauroina faatasi, ina ia aveʻesea lona tino mai le agasala, ma ia le toe avea tatou ma pologa a le agasala (Roma 6: 6 ). Pe a o ia tusi atu foi i le ekalesia i Kalatia: Faatasi ma Keriso, na faasatauroina aʻu, ma o lea ou te ola, (o lena),

Punavai ma faʻamatalaga
  • Faʻatomuaga ata: Le maua fua-ata , Pixap
  • A. Noordergraaf ma isi (ed.). (2005). Lomifefiloi mo tagata faitau Tusi Paia.Zoetermeer, Book Center.
  • CJ Den Heyer ma P. Schelling (2001). Faʻailoga i le Tusi Paʻia. Upu ma o latou uiga. Zoetermeer: ​​Meinema.
  • J. Nieuwenhuis (2004). Ioane le Faila. Kuki: Tolauapiga.
  • J. Smit. (1972). Le tala puapuagatia. I le: R. Schippers, et al. (Ed.). Le Tusi Paia. Band V. Amsterdam: Amsterdam tusi.
  • T Wright (2010). Faateia i le faamoemoe. Franeker: Van Wijnen lolomiga fale.
  • Tusi a le Tusi Paia mai le NBG, 1951

Anotusi